Da bi ispunila preostale kriterijume za članstvo u Evropskoj uniji (EU), Crnoj Gori je potrebna jasna lista zadataka od Evropske komisije (EK), uključujući i dinamične akcione planove za poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe, borbu protiv korupcije i kriminala i jačanje slobode medija, ukazali su iz Vlade Crne Gore u dokumentu nazvanom „Preliminarna razmatranja Crne Gore o non-pejperu Evropske komisije – primjena revidirane metodologije na Crnu Goru i Srbiju“. U pitanju je obraćanje crnogorske vlade Evropskoj komisiji, povodom nove evropske metodologije o vođenju pristupnih pregovora sa Crnom Gorom.

Da bi Crna Gora zatvorila pregovore sa EU mora da riješi pitanja iz poglavlja 23 i 24, za koja postoje već zastarjeli akcioni planovi, koji su na snazi oko šest godina, a njihova primjena bila je oštro kritikovana.

Prema dokumentu vlade Zdravka Krivokapića, u koji je,,Dan“ imao uvid, pojačani fokus na temeljnim reformama trebalo bi da omogući Crnoj Gori da koncentriše sve svoje snage na ograničeni skup prioriteta vladavine prava, koji će biti definisani sa EK (čiji je komesar za pregovore o pridruživanju Oliver Varhelji).

– Ukupno 83 privremena mjerila za Crnu Goru definisana su u poglavljima 23 i 24 još 2013. godine, od kojih je značajan broj već ispunjen. Da bi ispunila preostale kriterijume, Crnoj Gori je potrebna jasna lista zadataka od EK. Iako revidirana metodologija predviđa da će postojeći akcioni planovi iz oblasti vladavine zakona ostati na snazi, zemljama bi trebalo omogućiti da izrađuju dokumente za određivanje prioriteta pod smjernicama EK. Preciznije, Crna Gora bi trebalo, u konsultacijama sa Evropskom komisijom, da razvije dinamične akcione planove za davanje prioriteta aktivnostima za ispunjavanje privremenih mjerila. Dinamični akcioni planovi za poglavlja 23 i 24 trebalo bi da predvode reforme u određenom vremenskom okviru. Novi pregovarački timovi Crne Gore trebalo bi da budu proaktivni u definisanju, zajedno sa Komisijom, ograničenog broja prioriteta – smatraju u crnogorskoj vladi.

Kako su pojasnili, to bi onda nametnulo potrebu usvajanja privremenog izvještaja o procjeni ispunjavanja mjerila.

– Predloženi „dinamični akcioni planovi za poglavlja 23 i 24“, kao dokumenti za određivanje prioriteta, mogli bi biti predstavljeni tokom političkih međuvladinih konsultacija, kako bi se omogućila značajnija politička diskusija – predložili su iz Vlade Crne Gore.

Poglavlja 23 i 24 otvorena su krajem 2013.godine, ali je napredak u njima do danas ostao ograničen i ne zna se kada bi mogla biti zatvorena. Usvojeni su akcioni planovi kako da se to dovede do kraja, ali su rezulati primjene bili limitirani. Privremena mjerila nameću obavezu temljene reforme pravosuđa, otkrivanja krivaca za napade na novinare, sprečavanje šverca droge, suzbijanje korupcije na svim nivoima i prevenciju pranja novca.

Nova evropska metodologija za pregovore promovisana je prošle godine i crnogorska vlada ju je prihvatila. Privremena mjerila za poglavlja 23 i 24 treba da budu prva zatvorena da bi se išlo ka finalnoj fazi, ali crnogorske institucije to nijesu bile u stanju da urade skoro sedam godina.

M.V.

---

Predlažu i status posmatrača na zvaničnim sastancima
Jedan od vladinih predloga Evropskoj komisiji je i da se crnogorskoj strani omogući status posmatrača na ključnim sastancima zvaničnika Evropske unije.

– Crna Gora smatra da bi status posmatrača za kandidate bio motivacioni i ohrabrujući, jer ne bi omogućio samo velika politička usmjerenja, već bi bio i prodorna vježba izgradnje kapaciteta za našu administraciju. Na primjer, status posmatrača, čak i u različitim radnim tijelima Savjeta EU, omogućio bi kandidatima da imaju neposredno iskustvo sa oblikovanjem različitih sektorskih politika EU. Stoga bi bilo korisno da se to uključi i u non-pejper – sugerisali su iz crnogorske vlade.